| |
|
Ratni zločini '91-'95 u BiH
|
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST ŽO HDZ BiH ŽUPANIJE SREDIŠNJA BOSNA |
|
Utorak, 04 Svibanj 2010 |
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST ŽO HDZ BiH ŽUPANIJE SREDIŠNJA BOSNA
Županijski odbor HDZ BiH Središnja Bosna konsterniran je nastavkom pravosudne farse i nastavka skandaloznog postupka Sudskog vijeća Suda BiH, odjel za ratne zločine koji se vodi u predmetu počinjenog ratnog zločina nad pripadnicima HVO Bugojno, zatočenicima logora Stadion NK Iskra i civilima hrvatske nacionalnosti, a posebice prikrivanja i negiranja počinjenog ratnog zločina.
Poslije odluke Suda BIH pri ispitivanju „svjedoka“ Dževada Mlaće, predsjednika ratnog predsjedništva Bugojna, u vremenu počinjenih ratnih zločina nad Hrvatima Bugojna, pod njegovim „predsjedanjem“ da prekine svjedočenje : „dok ne dobije pravnog savjetnika koji će ga zaštititi da se pri svjedočenju ne izloži krivičnom gonjenju“. Sudsko vijeće vođeno istom „logikom“ je prekinulo ispitivanje Selme Cikotića, svjedoka obrane jednog od optuženih za zločin nad Hrvatima u Bugojnu, kako se ne bi izložio krivičnom gonjenju.
“Imajući u vidu pitanja na koja ćete odgovarati, donijeli smo odluku da vam postavimo pravnog savjetnika jer samo tako mogu biti zaštićeni vaši interesi. Iskoristili smo tu zakonsku mogućnost jer nemate pravnu naobrazbu”, kazao je Davorin Jukić, predsjedavajući Sudskog vijeća.
Zar poslije Mlaćinog „svedočenja“ i konstatacije iz njegovog ratnog rokovnika : “Ne smijemo imati zvanično zarobljenih civila, a tajno, ekstremni dio zarobljenih vojnika treba da se likvidira.” I priznanja Selme Cikotića, koji je tada obavljao dužnost zapovjednika Operativne grupe Zapad, čije je sjedište bilo u Bugojnu „da su ratni zarobljenici u Bugojnu povremeno bili korišteni kao “radna snaga”, a treba dodati i kao živi štitovi pri čemu su mnogi bili i ranjeni i priznanja da je znao za više lokacija logora u Bugojnu i on treba „pravnog savjetnika“.
Pitamo se koga štiti Sud BIH, Odjeljenje za ratne zločine prekidajući suđenja i dodjeljujući „pravne savjetnike“ odgovornima za počinjene ratne zločine, kako se ne bi izložili krivičnom gonjenju. Štiti li time Sud ratni zločin!? Ako jeste i on je sudionik toga istoga ratnog zločina.
Kako smo se već javnim priopćenjem obraćali Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, Uredu Visokog predstavnika i specijalnog izaslanika Europske zajednice u BIH, gosp. Valentinu Inzku, Vijeća za implementaciju mira u BIH (PIC). Predsjedništvu i Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, Misiji UN u BIH te svim ostalim relevantnim domaćih i međunarodnim institucijama, od kojih nitko nije reagirao, ovaj put ;
Pozivamo Glavnog tužitelja Haaškog suda gosp. Serge Brammertz-a da prekine ovu pravosudnu farsu zbog nečinjenja i propusta, politizacije i negiranja ratnog zločina te donošenja sramnih i sramotnih odluka kao i pokretanje postupka i sankcioniranje članova Sudskog vijeća i Tužiteljstva BiH kao i žurno okončanje na pravu utemeljenog procesa.
Uvjereni da su istina i pravda dostižni, te da ratni zločin nema zastare, a u ime Istine i Pravde, koja bi rasvijetlila sudbinu odvedenih i nestalih Hrvata Bugojna ponovno očekujemo vaše odgovore.
Ako Sud žrtvama ne može dodijeliti „pravnog savjetnika“ najmanje što su zaslužili jeste PRAVDA ! |
|
|
NADA ZA OBITELJI BUGOJANSKIH HRVATA |
|
Utorak, 27 Travanj 2010 |
Izvor: http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews%5btt_news%5d=70821&tx_ttnews%5bbackPid%5d=38&cHash=26299aa754
 Pojavio se tračak nade da bi zločin koji su 1993. nad Hrvatima u Bugojnu počinili Bošnjaci, mogao biti razriješen. Na suđenju u Sarajevu svjedočio je ministar obrane BiH Selmo Cikotić, u to vrijeme jedan od zapovjednika Armije BiH u srednjoj Bosni. Potvrdio je da su Hrvati iz bugojanskih logora upućivani na prisilni rad.
Sada se svi pitaju hoće li se Cikotić zbog tog priznanja s klupe za svjedoke premjestiti na optuženičku.
Zarobljavanje bugojanskih Hrvata zabilježili su Crveni križ i UN. Haški istražitelji zločin su istraživali, ali optužnica je izostala. Sud BiH zbog tih je zločina počeo suditi četvorici bošnjačkih vojnika, ali ne i ratnom šefu Bugojna Dževadu Mlaći, iako preživjeli prstom upiru baš u njega.
Aktualni ministar obrane BiH Selmo Cikotić, u to vrijeme zapovjednik Operativne zone Armije BiH, u sudnici se pojavio kao svjedok obrane.
Da je odgovoran za zločin, Cikotić ne bi mogao proći međunarodnu provjeru koju prolaze svi visoki dužnosnici u BiH, brani svojega ministra stranački šef Sulejman Tihić.
Obitelji pak očekuju samo istinu. Nakon 17 godina neizvjesnosti, kažu, imaju pravo znati što se dogodilo. |
|
Zadnja Promjena ( Utorak, 27 Travanj 2010 )
|
|
|
JESTE LI ČULI ZA TRUSINU? |
|
Utorak, 20 Travanj 2010 |
U Trusini 16.travnja 1993. (isti dan kad se dogodio zločin u Ahmićima) izvršen je, između 8 i 9 sati ujutro, napad na selo Trusina (Općina Konjic) pri čemu je u sat vremena ubijeno 16 civila i 6 zarobljenih vojnika HVO-a. Pripadnici ABIH su išli od kuće do kuće i ubijali civile koje bi tamo zatekli, a od djela civila su napravili tzv. živi štit te krenuli na brdo Križ gdje su uz prijetnje da će civile ubiti, natjerali pripadnike HVO-a (seljaci koji su branili selo) na predaju te ih streljali.
Medijski odnos prema ratnom zločinu u Ahmićima i Trusini je najočigledniji primjer pristranoga i neobjektivnoga izvješćivanja, jer zločini su počinjeni ISTOGA DANA! U Ahmićima se odmah pojavio UNPROFOR i kamere svjetskih TV postaja za razliku od Trusine u koju nikada nisu došli, pa čak niti za vrijeme ekshumacije zemnih ostataka ubijenih.
Izvješća BBC-jeva ratnog reportera Martina Bella iz Ahmića stvorena neopravdana slika o Hrvatima kao genocidnom narodu a Muslimanima- kasnije Bošnjacima kao žrtvama.
General Slobodan Praljak uočivši veliki nesrazmjer u tretmanu zločina u Ahmićima i Trusini u hrvatskim medijima u arhivu Hrvatske radiotelevizije potražio je podatak, koliko je puta u programu tog medija spomenuta riječ Ahmići a koliko Trusina i došao do zaprepašćujućeg podatka koji objavljuje u svojoj knjižici:
riječ Ahmići spomenuta je 998, a riječ Trusina SAMO 2 puta!!!
Jeste li čuli za :
- Lužani (Uskoplje),
- Maljine (Travnik),
- Trusina (Konjic),
- Drenovik (Kakanj),
- Busovačke Staje (Busovača),
- Doljani (Jablanica),
- Bugojno
- Zabilje (Vitez),
- Grabovica (Mostar),
- Uzdol (Prozor),
- Vareš,
- Križančevo selo (Vitez),
- Buhine Kuće (Vitez) ???
- ... i mnoga druga stratišta Hrvata od strane muslimana u BiH.
Mjesečnik Svjetlo riječi, koji izlazi u nakladi Franjevačke provincije Bosna srebrena, napravio je izniman medijski, kulturološki, politički, a ponajviše ljudski pothvat. Taj magazin u posebnom je izdanju objavio popis 7.762 ubijenih i nestalih Hrvata Bosne i Hercegovine u razdoblju od 1991. do 1995. godine. |
|
Zadnja Promjena ( Utorak, 04 Svibanj 2010 )
|
|
|
VITEZ - KRIŽANČEVO SELO - DA SE NE ZABORAVI |
|
Petak, 16 Travanj 2010 |
 KRIŽANČEVO SELO
Tijela izmasakriranih Hrvata iz Križančeva Sela koje su 22. 12. 1993. godine pripadnici Armije BiH zarobili u svojoj akciji.
Nakon razmjene obavljene 01. 02. 1994. tijela su bila izložena u sportskoj dvorani u Vitezu radi identifikacije.
VITEZ
KRIŽANČEVO SELO
22.12.’93. –72 žrtve i to:
|
|
Zadnja Promjena ( Utorak, 04 Svibanj 2010 )
|
|
Opširnije...
|
|
|
KONJIC - ISKAZ O STRADANJU HRVATA SELA TRUSINE |
|
Srijeda, 30 Rujan 2009 |
KONJIC
iskaz o stradanju Hrvata sela Trusine
(svjedok: žensko, Hrvatica, 1962.)
U siječnju i veljači 1993. primjetila sam da naši susjedi, Muslimani, okreću glavu od nas, neće da se pozdrave s nama. U mome selu (Trusina) je bilo podjedanko i Muslimana i Hrvata. Omjer stanovništva je otprilike bio pola-pola. Ja ne znam što smo Muslimanima mi Hrvati skrivili. Nisam mogla primijetiti da naši njima nešto spremaju, niti sam čula. Kroz Trusinu su prolazili i vojnici HVO-a i Armije BiH. Bilo je i napetosti između njih. Znali su skupa sjediti (pripadnici HVO-a i Armije BiH) u kavani, piti i družiti se. Moj muž je isto bio dobar s njima, skupa su radili. Nitko od Muslimana iz Trusine nije bio u HVO-u. U postrojbama Armije BiH u Trusini bili su u početku samo Muslimani iz Trusine, sve sam ih poznavala, međutim poslije su se počeli pojavljivati drugi ljudi koje nisam znala. Jedan od zapovjednika Armije BiH je Hasan Hakalović. Njega dobro poznajem. On je brigadir u brigadi “Neretvica” koja je za područje Klisa. On je iz sela Višnjevica. Prije je bio lopov, kriminalac. Bio je po zatvorima. Ima oko četrdeset godina. Znam još Jusa, ali njemu ne znam prezime. Prije rata je imao trgovinu u našem selu. On ima četrdeset do pedeset godina. Bio je zajedno s Hasanom. Zapovjednik brigade HVO-a “Herceg Stjepan” bio je Zdravko Šagolj. On i Hasan su prije rata non-stop bili skupa, a sad su zapovjednici dvjema vojskama. Ne znam u kakvim su sada odnosima.
|
|
Zadnja Promjena ( Utorak, 04 Svibanj 2010 )
|
|
Opširnije...
|
|
|
|
|
|
|
|
Ratni zločini '91-'95 u BiH 
